Korisne informacije o LED rasveti

ŠTA JE LED I ZAŠTO BAŠ LED?

LED je skraćenica od engleske reči “Light Emitting Diode” i koristi se kao izvor svetla u mnogim oblastima poput auto industrije, elektroindustrije, te svim vrstama rasvete počevši od kućne, industrijske, komercijalne, ulične…Naš fokus biće usmeren na LED u oblasti kućne i komercijalne rasvete. Razvojem i usavršavanjem tehnologije LED je od skora postao dovoljno snažan i komercijalno isplativ da se koristi u masovnoj upotrebi i kao zamensko svetlo za klasičnu rasvetu.

Brzina razvoja i usavršavanja LED tehnologije je takva da svi komercijalni proizvođači rasvete postepeno “gase” proizvodne linije proizvoda sa klasičnim izvorom svetla i na tržište izbacuju LED varijante proizvoda sa superejornijim tehničkim karakteristikama, dužim vekom trajanja i velikom uštedom u potrošnji energije. Šira upotreba LED tehnologije podržana je i sve učestalijim smernicama i direktivama iz EU koje se pre svega odnose na uštedu energije i energetsku efikasnost a nisu zanemarljivi ni razlozi kontrolisanog generisanja otpada i njegove reciklaže, potrebe za smanjenjem svetlosnog zagađenja, smanjenja efekta toplotnih ostrva u urbanim sredinama i tome slično.

Svedoci smo da se dobro poznata klasična inkadescentna sijalica snage 100W više ne proizvodi a pitanje je trenutka kada će i njeni blizanci od 75, 60, 40W biti povučeni iz komercijalne prodaje. Ono što je neekonomično u tradicionalnoj sijalici to je njena neefikasnost jer svega 10% utrošene energije odlazi na svetlo a čak 90% energije se izgubi na emitovanje toplote.

Zbog svega ovoga LED rasveta se sve učestalije koristi kao zamenska rasveta za industrijsku, uličnu, tunelsku i ostalu rasvetu. Takođe, LED rasveta je sve češći izbor i pojedinačnih potrošača u stambenim zgradama i domovima budući da je ušteda u odnosu na klasične izvore svetla očigledna bez obzira na nešto skuplju vrednost početne investicije.

U nastavku dajemo sumirane prednosti LED rasvete u odnosnu na tradicionalnu:

• LED svetlosni izvor ima daleko duži očekivani radni vek i iznosi i do 50.000 sati
• Manja potrošnja struje podrazumeva veću uštedu novca krajnjih korisnika
• LED sijalice ne sadrži živu kao što je slučaj sa štedljivim CFL sijalicama. Živa je veoma toksična i otrovna
• LED sijalice su dužeg veka i čvrste konstrukcije. Čak i ako padne na pod velika je verovatnoća da se neće razbiti i da će normalno funkcionisati
• LED sijalice se veoma malo greju. Posle celodnevnog rada oseća se samo lagana toplota prilikom držanja sijalice u ruci
• LED tehnologija omogućava kreiranje različitih boja svetla u rasponu od žute do izrazito bele i plavičaste (od 2700K do 6000K i više)
• LED sijalice se pale trenutno bez potrebnog vremena da dostignu pun kapacitet rada kao što je to slučaj kod štedljivih CFL sijalica

KOLIKI JE RADNI VEK LED SVETLOSNOG IZVORA?

Često ćete na pakovanjima LED sijalica u velikim marketima, videti da pored uštede energije, od gotovo 90% u odnosnu na konvencionalne tipove osvetljenja, one imaju i izrazito dugačak radni vek koji je deklarisan, u zavisnosti od proizvođača, od 15.000 do 35.000 radnih sati a neki modeli imaju deklarisan radni vek i do 50.000 radnih sati.

Radni vek je definisan kao vremenski period unutar kojeg LED sijalica svetli intenzitetom do 50% početnog u uslovima normalne temperature, napona struje, i radnog okruženja. To znači da u idealnim uslovima LED sijalice ne prestaju da rade nego se intenzitet svetlosti postepeno smanjuje dok ne postane nevidljiv ljudskom oku.

Za pojedine svetiljke sa LED svetlosnim izvorom, na primer, proizvođači na deklaracijama naznače da je očekivani radni vek proizvoda i do 50.000 radnih sati. A da li je baš tako?

Iskreno, i ne baš! To, međutim, ne znači da će nakon ostvarenih 35.000 ili 50.000 sati rada sijalica prestati da radi ali će intenzitet svetla koje emituje biti manji u odnosnu na početni period eksploatacije sijalice. To slabljenje nije veliko i iznosi oko 10% na periodu od nekoliko godina (ako je nova sijalica davala 1000lm nakon nekoliko godina korišćenja može se očekivati da će davati 900lm). Prostom računicom dolazimo do podataka da uz optimalno i pravilno korišćenje LED sijalica, od 7 do 8 sati dnevno, njihov radni vek može da bude i duži od 20 godina. Ono što je interesantno kod LED sijalica ili LED svetlosnih izvora to je da najčešće ne crkavaju LED čipovi i diode već elektronika koja se nalazi u njima što teorijski znači da bi uz popravku njihov radni vek bio i duži ali cene LED sijalica su danas toliko niske da nije isplativo uopšte o tome razmišljati. Kod lampi je ista situacija s tim da se elektronske komponente poput napajanja servisiraju i menjaju bez problema.

ŠTA JE CRI INDEKS?

Color Rendering Index ili indeks reprodukcije boja je kvantitativna mera koja se odnosi na to koliko realno svetlosni izvor osvetljavajući neki predmet prikazuje boju tog predmeta u poređenju sa prirodnim tj. dnevnim svetlom. Izražava se veličinama od 1 do 100 a što je vrednost indeksa viša to je svetlosni izvor kvalitetniji. Pod prirodnim svetlom podrazumeva se svetlost Sunca koja ima CRI indeks 100.

Kada je CRI 0 onda sve boje izgledaju isto, a kada je CRI 100 onda se prikazuje prava, prirodna boja posmatranog objekta. U načelu, svetlosni izvori sa CRI indeksom između 80 i 90 se smatraju dobrim dok se odličnim smatraju svetlosni izvori sa CRI iznad 90.

Na slici se vidi  primer vrednosti CRI indeksa i kako se on odražava na reprodukciju boje posmatrane jabuke. Treba napomenuti da je CRI indeks nezavisan u odnosu na temperaturu boje svetla i da se on odnosi isključivo na svetlosni izvor. Imajući to u vidu treba napomenuti da postoje svetlosni izvori koji emituju svetlost iste boje (npr 2700K) a imaju drugačiji CRI indeks, baš kako je prikazano i na slici sa jabukama.

ŠTA JE TEMPERATURA BOJE SVETLA?

Temperatura boje svetlosti predstavlja boju svetla neke lampe ili svetlosnog izvora i izražava se u Kelvinima. Temperaturu boje svetla definišemo tako što apsolutno crno telo (pojam u fizici poznat kao telo bez osobine refleksije) zagrejemo na određenoj temperaturi i tako zagrejano telo na određenim temperaturama poprima sasvim određenu boju tako da je pri nižim temperaturama zagrejano telo tamno crvene boje a povećanjem temperature bledi te poprima sve više plavih elemenata u spektru. Na slici ispod vidi se spektar boja svetla u rasponu od bledo crvene do bledo plave.

Imajući to u vidu, a za potrebe poznavanja tehničkih karakteristika svetlosnih izvora i lampi, određenu boju svetla možemo definisati u zavisnosti od vrednosti izražene u Kelvinima na sledeći način:

– 2700K (Extra Warm White – Ekstra toplo bela svetlost)
– 3000K (Warm White – Toplo bela svetlost)
– 4000K (Neutral White – Neutralno bela svetlost)
– 5000K (Cool White – Hladno bela svetlost)

Toplo bela svetlost je boja svetla ispod 3300K i ona je slična boji klasične inkadescentne sijalice. Sadrži više elemenata crvenog spektra i utiče na prijatno i pozitivno raspoloženje. Pogodna je za domaćinstva a posebno za prostore dnevnog boravka i spavaćih soba, stambene zgrade, hotele…

Neutralno bela svetlost se kreće u rasponu od 3300K do 5000K. Podstiče pozitivno i prijatno raspoloženje i preporučuje se za prostore prodavnica, bolnica, poslovnih objekata i kancelarija, restorana, čekaonica. U stambenim prostorima se preporučuje u delu radnih soba budući da stvaraju malo više svetlosti od toplih sijalica i zbog svoje neutralne boje svetla manje opterećuju oči tokom rada.

Hladno bela boja svetla je najbliža prirodnom, dnevnom svetlu i ima vrednosti iznad 5000K. Podstiče prijatno radno okruženje i koncentraciju. Pogodna je za kancelarije, poslovne objekte, sale za sastanke, izloge, biblioteke…

Na grafikonu možete videti boju svetla izraženu u Kelvinima koja je upoređena sa svetlošću sveće, dnevne svetlosti ili boje svetlosti neba.

Osim  pomenutih nijansi boja svetla, svetlosni izvori mogu da imaju i druge boje slično klasičnim LED RGB diodama – na primer crvena, zelena, plava i druge boje koje nastaju mešanjem tri pomenute. Ove boje svetla se retko koriste u kućnim uslovima ali imaju učestalu primenu kod svetlećih reklama. O ovome će biti više reči u jednom od budućih tekstova.

ŠTA JE IP ZAŠTITA?

IP zaštita (skraćeno od Ingress Protection) svetiljki predstavlja nivo zaštite od prodora čvrstih tela i tečnosti i tačno je definisan međunarodnim standardom EN60598. Oznaka se sastoji od oznake IP i dva broja (npr. IP20; IP44; IP65…) gde prvi broj može imati vrednost od 0 do 6 i predstavlja stepen zaštite od prodora stranih čvrstih tela dok drugi broj može imati vrednost od 0 do 8 i predstavlja stepen zaštite od prodora tečnosti.

Brojevi označeni sa zvezdicom nisu dozvoljeni u osvetljenju.

Sledi definicija prvog broja u rasponu od 0 do 6:

Sledi definicija drugog broja u rasponu od 0 do 8:

ŠTA JE IK ZAŠTITA?

IK zaštita predstavlja stepen otpornosti na udar i izražava nivo zaštite od spoljnog mehaničkog udara i definisan je međunarodnim standardom EN62262.

Oznaka stepena otpornosti na mehanički udar je IK posle čega se navodi vrednost koja može biti u rasponu od 01 do 10. U tabeli ispod sledi detaljnije objašnjenje otpornosti na mehanički udar u zavisnosti od vrednosti IK zaštite:

ŠTA JE SVETLOSNI FLUKS A ŠTA LUMEN (lm)?

Svetlosni fluks predstavlja ukupnu količinu svetlosti koju emituje svetlosni izvor. Njegova merna jedinica je lumen (lm).
Iz toga sledi da je lumen količina svetlosne energije koja svake sekunde prolazi kroz jediničnu površinu kugle jediničnog radijusa u čijem centru se nalazi izvor svetla jačine 1 candela (cd).

Da bismo pojam fluksa dodatno pojasnili navešćemo primer LED sijalica kod kojih je na pakovanju pored definisane snage definisana i količina lumena. U periodu kada je standard osvetljenja bila standardna, inkadescentna, sijalica, sa užarenim vlaknom, o jačini sijalice i njenoj svetlosti koju emituje informisali smo se preko snage izražene u vatima (sijalice od 100W, 75W, 60W, 40W…) Novije tehnologije osvetljenja, a prvenstveno mislimo na LED, ne uzimaju u obzir snagu svetiljke već lumene i jedino su oni pouzdano merilo kakvo će svetlo sijalica emitovati u Vašem prostoru. O ovim i sličnim stvarima, biće više reči u posebnom odeljku posvećenom kupovini LED sijalica.

ŠTA JE JAČINA SVETLA A ŠTA CANDELA (cd)?

Kandela je merna jedinica za jačinu svetlosti po Međunarodnom sistemu mernih jedinica i označava intenzitet svetlosti koju izvor svetla emituje u određenom pravcu. Predstavlja broj lumena u određenom uglu emitovane svetlosti.

Da bi Vam dodatno približili pojam jačine svetlosti uzmimo za primer obična sveću u našem domaćinstvu koja emituje svetlost približne jačine od 1cd. Još slikovitiji primer merenja jačine svetla u određenom uglu emitovane svetlosti imamo ako zamislimo lampu snage 25W koja daje oko 1700lm. Ako ta svetlost zrači skoro isto u svim pravcima imaće jačinu od približno 135cd. Ako se fokusiramo na svetlosni snop od 20 stepeni imaćemo jačinu svetla od približno 18000cd.

Svetlosna jačina LED dioda meri se u milikandelama i kreće su u rasponima od 50 mcd do 15000 mcd odnosno 15cd.

ŠTA JE OSVETLJENOST A ŠTA LUX (lx)?

Osvetljenost predstavlja meru za količinu svetlosnog fluksa koja pada na određenu površinu. Jedinična mera za osvetljenost je 1 lux (lx). Količina osvetljenosti zavisi od prostora koji se osvetljava tako da je na primer za radno mesto ispred računara potrebno 500lx dok je za pešačku zonu ili koridor unutar objekta sasvim dovoljno i 100lx.

Iz ovoga sledi da je lux (lx) merna jedinica za jačinu svetla po Međunarodnom sistemu mernih jedinica i da predstavlja osvetljenost površine od 1m2 na koju pada ravnomerno rasprostranjeni svetlosni fluks od 1 lumena (lm).

Razlika između luksa i lumena je ta što luks računa površinu nad kojom se svetlosni fluks širi. Da bi ovo bilo jasnije treba reći da 1000 lm (lumena) koncentrisanih u površinu od 1m2 osvetljava tu površinu sa osvetljenjem od 1000 luxa. Istih 1000 lm (lumena) raširenih na površinu od 10m2 stvaraju prigušenije osvetljenje od samo 100 lx (luksa).

ŠTA JE SVETLOSNA EFIKASNOST I KAKO SE OZNAČAVA?

Svetlosna efikasnost predstavlja učinak izvora svetlosti u odnosu na izvor električne energije izraženo u lumenima (lm) po jedinici ulazne snage u vatima (W). Pojam svetlosne efikasnosti često se može videti u tehničkim listovima svetiljki čime proizvođači, garantujući verodostojnost podataka, prikazuju ekonomičnost lampe praveći koorelaciju između potrošnje električne energije sa jedne i količine svetla koju lampa tj. svetlosni izvor emituje sa druge strane.

Svetlosnu efikasnost kao pojam treba odvojiti od pojma efikasnosti svetiljke (LOR – Lighting Output Ratio) koja predstavlja odnos između svetlosnog fluksa svetiljke i svetlosnog fluksa izvora svetla koji se u njoj nalazi. Naime, svetlosni fluks izvora svetla (sijalice, LED diode…) uvek je veći od svetlosnog fluksa svetiljke koja gubi izvesnu količinu svetlosnog fluksa zahvaljujući svojoj konstrukciji, kućištu, dodatnim optičkim elementima i sl. Tako na primer ako je svetlosni fluks svetlosnog izvora 100lm/W a svetlosni fluks svetiljke 90lm/W vrednost efikasnosti svetiljke tj. LOR-a je 0.90.

PRIGUŠIVANJE SVETLA – DIMOVANJE

Tehnologija koja omogućuje željeni nivo intenziteta svetlosti postiže se smanjenjem napona na izvoru svetla. Bitno je da se napomene da nemaju svi svetlosni izvori mogućnost prigušivanja svetlosti te da ta mogućnost smanjuje vek trajanja svetlosnog izvora.

Elektronika koja je implementirana u LED sijalicama nije predviđena za upotrebu sa dimabilnim prekidačima. Ukoliko se koriste sa njima, životni vek sijalice se smanjuje. Ipak, postoje specijalne LED sijalice koje su prilagođene za upotrebu sa dimabilnim prekidačima. Nešto su skuplje od običnih sijalica ali pošto su prilagođene tom načinu upotrebe ne smanjuje se njihov radni vek, pa su zbog toga i isplatljivije za kupovinu u takvim slučajevima.

KRATKI VODIČ ZA KUPOVINU LED SIJALICA

Kupovina tradicionalnih, inkadescentnih, sijalica nije zahtevala neko posebno predznanje. Ljudi su godinama, iskustveno, znali koja sijalica daje koju količinu svetla, u zavisnosti od snage (100W, 75W, 60W, 40W) tako da je kupovina klasičnih sijalica bila i više nego jednostavna.

Međutim, postepenim razvojem drugih tehnologija osvetljenja, pre svega LED, klasične inkadescentne sijalice polako ali sigurno gube primat na tržištu pa se često dešava da korisnici nisu sigurni sa kojom LED sijalicom treba da zamene postojeću klasičnu sijalicu od, na primer, 60W.

Poslednjih godina LED rasveta je postala pristupačna na tržištu ali odabir odgovarajuće LED sijalice nije baš tako jednostavan i lak zadatak kao što to na prvi pogled izgleda.

U ovom tekstu skrenućemo Vam pažnju na važne stvari o kojima bi trebalo da povedete računa prilikom kupovine i kako da na pravi način odaberete odgovarajuću LED sijalicu. Za početak bi bilo dobro da obratite pažnju na sledeće savete:

Jačinu LED sijalice izaberite poredeći Lumene (lm) a ne Vate (W) što kod inkadescentnih sijalica nije slučaj
– Obratite pažnju na boju svetla sijalice izraženu u Kelvinima (K)
– Ukoliko koristite dimer za prigušivanje svetla kupite dimabilnu LED sijalicu
– Proverite garanciju! Kvalitetni LED proizvodi često imaju garanciju i veću od 2 godine

Pre nego li izanaliziramo gore pomenute stavke dotaći ćemo se sijalica koja se najčešće koriste danas u našim domaćinstvima:

Klasične, inkadescentne sijalice – 10% utrošene energije pretvaraju u svetlost a ostalih 90% energije pretvaraju u toplotu
– Halogene sijalice – 5-10% utrošene energije pretvaraju u svetlost a ostalih 90-95% pretvaraju u toplotu
– Tzv. štedljive sijalice (fluo i CFL) – 50% utrošene energije pretvaraju u svetlo a drugih 50% energije pretvaraju u toplotu
– LED sijalice – 80% utrošene energije pretvaraju u svetlost a svega 20% pretvaraju u toplotu

Visoka efikasnost i izrazito dug životni vek predstavljaju osnovne prednosti LED sijalica u odnosu na ostale vrste sijalica. Poredeći LED sijalicu sa klasičnom, inkadescentnom, sijalicom nije teško zaključiti da LED ima daleko manju potrošnju električne enrgije za istu količinu date svetlosti a uz to traje bar 15 do 20 puta duže.

I pored nešto više cene u poređenju sa klasičnim i ostalim tipovima sijalica, LED sijalice su dugoročno posmatrano daleko ispljatljivije u odnosu na sve ostale.

JAČINA SVETLA LED SIJALICE

Kako smo ranije i naveli svaka sijalica bez obzira na tip, pretvara utrošenu električnu energiju (izraženu u vatima W) u svetlost (izraženu u lumenima – lm). Pored ovog podatka bitna je i njena energetska efikasnost koja se ogleda u tome koliko se utrošene električne energije pretvori u svetlost a koliko u toplotu.

Kako smo ranije i objasnili LED sijalice su dosta efikasnije od klasičnih, inkadescentnih, sijalica tako da mogu da daju istu količinu svetla sa utroškom energije manjim od 5 do 10 puta. Tu dolazimo do suštine poredeći klasične sa LED sijalicama. Naime inkadscentna sijalica od 75W biće zamenjena LED sijalicom od 10W što mnogima deluje zbunjujuće pa često za svoje potrebe uzimaju daleko jače LED sijalice nego li što im je potrebno.

Iz ovoga možemo da izvedemo i prvo pravilo pri kupovini LED sijalica da pri zameni klasične inkadescentne sijalice sa LED sijalicom treba da poredimo lumene a ne vate!

Da biste stekli osećaj odnosa lumena i snage LED sijalica u poređenju sa neonskim, štedljivim CFL i klasičnim sijalicama pogledajte sledeću tabelu:

Vrednosti koje su date u tabeli iznad su orijentacione i konkretne vrednosti mogu varirati zavisno od modela LED sijalice, tipa i vrste LED čipa ali predstavljaju dobar orijentir za izbor adekvatnih LED sijalica odgovarajuće snage kojima planirate da zamenite klasične sijalice.

BOJA I TOPLOTA SVETLOSTI LED SIJALICA

Jedinica za boju svetlosti je Kelvin (K) a što je vrednost u Kelvinima niža to je boja svetlosti toplija (žuta) i obrnuto, što je vrednost viša to je boja svetla hladnija (plavičasta). Za kućnu upotrebu se najčešće koristi topla boja svetla od 3000K.

Drugo pravilo za kupovinu LED sijalica odnosi se na odgovarajući odabir boje svetla u zavisnosti od namene prostorija. Za većinu stambenih prostorija se preporučuje boja svetla od 3000K dok se za radne sobe, kuhinje, kupatila preporučuju i nešto hladnije boje svetla vrednosti 4000K.

Koju boju svetla ćete koristiti za koji prostor je stvar ličnog odabira i afiniteta a ovo su neke od preporuka:

– Toplo bela boja svetla 3000K – najčešće se koristi za kućnu rasvetu (dnevne i spavaće sobe). Svetlo je toplo i prijatno i najpribližnije svetlu koje daju halogene ili klasične sijalice.

– Neutralno bela boja svetla 4000K – najprimerenija za kupatila, kuhinje, poslovne prostore i kancelarije. LED sijalice koje emituju ovu boju svetla daju za nijansu više svetlosti od LED sijalica koje emituju toplo belu boju svetla.

– Hladno bela boja svetla iznad 5000K– najčešće se koristi za noćno osvetljenje objekata, zgrada, izloga, dvorišta…

Osim gore pomenutih nijansi boja svetla, svetlosni izvori mogu da imaju i druge boje slično klasičnim LED RGB diodama – na primer crvena, zelena, plava i druge boje koje nastaju mešanjem tri pomenute. Ove boje svetla se retko koriste u kućnim uslovima ali imaju učestalu primenu kod svetlećih reklama.

VRSTE SIJALIČNIH GRLA

Najrasprostranjenija sijalična grla za klasične, inkadescentne, sijalice su grla sa navojem E27 i E14. Slovo E upućuje da je reč o Edison navoju a broj 14 ili 27 naznačava širinu navoja u milimetrima. LED sijalice se, osim sa ovim standardnim grlima proizvode i sa drugim sijaličnim grlima a u nastavku sledi pregled sijaličnih grla koja su najrasprostranjenija na našem tržištu:

E27 grlo je najčešće sijalično grlo. Upotrebljava se u većini lampi i lustera za kućnu rasvetu
E14 sijalično grlo je umanjeno sijalično grlo E27, takozvani “minjon” a sijalice sa takvim grlima se popularno zovu “minjonke”. Uglavnom se koriste u lusterima i lampama za kućnu rasvetu
GU10 sijalično grlo ima dva pina sa zadebljanim krajevima slično starterima za neonke. Najčešće se upotrebljavaju za halogenu rasvetu ali ima i LED sijalica sa ovim tipom grla

Odabrana sijalica treba da ima sijalično grlo koje odgovara grlu lampe a ako to nije slučaj, iz nekog razloga, onda se koriste sijalični adapteri.

NAPAJANJA I ELEMENTI LED SIJALICA

LED sijalice se sastoje od LED čipa, elektronike, hladnjaka i kućišta sa grlom. Postoje LED sijalice koje koriste naizmeničnu struju napona 220V. LED sijalice koje rade na naponu od 12V jednosmerne struje koriste neophodni transformator koji napon od 220V iz mreže pretvara u napon od 12V.

Ukoliko u kombinaciji sa dimerom za kontrolu jačine svetlosti putem potenciometra koristite standardnu LED sijalicu imajte na umu da pored drastičnog smanjenja njenog radnog veka može doći i do neželjenih efekata kao na primer, zujanja i pucketanja elektronike LED sijalice ili čak treperenja svetlosti. U ovom slučaju kada imate dimer najbolje bi bilo da koristite dimabilnu LED sijalicu koje su po pravilu nešto skuplje od standardnih LED sijalica koje nisu dimabilne.

Treće pravilo prilikom kupovine LED sijalica glasi da ukoliko koristite dimer za podešavanje jačine svetla obavezno izaberete dimabilnu LED sijalicu.

ŽIVOTNI VEK LED SIJALICE

Proizvođači LED rasvete imaju zakonsku obavezu da deklarišu očekivani radni vek trajanja sijalice. U zavisnosti od kvaliteta proizvođača očekivani vek trajanja LED sijalica se kreće od 15.000 pa sve do 50.000 radnih sati. Ukoliko to uporedimo sa očekivanim radnim vekom klasične, inkadescentne, sijalice koji iznosi između 750 – 1500 radnih sati jasno je da je razlika ogromna.

Međutim da li baš sve LED sijalice dosegnu svoj puni radni vek? Odgovor je ne, a razlog je najčešće pregrevanje ili loša elektronika!

Ma šta mislili, LED sijalice se greju i emituju toplotu tokom rada ali je ta toplota neuporedivo manja u odnosu na ostale tipove sijalica. Iako je zagrevanje neuporedivo manje nego kod drugih tipova sijalica ono ipak nije zanemarljivo. LED sijalica oslobađa određenu količinu toplote putem hladnjaka koji se nalazi u samom kućištu sijalice.

Problem nastaje kada se sijalica montira u zatvorenim plafonjerama, lampama i lusterima gde nije moguća cirkulacija i protok vazduha pa pregrevanjem može drastično da se smanji radni vek LED sijalice. Iz tog razloga se toplo preporučuje da se sijalice montiraju u otvorenim ili bar delimično otvorenim lampama, lusterima i plafonjerama.

Ovde dolazimo i do poslednjeg, četvrtog, pravila pri kupovini LED sijalica a ono sugeriše da se proveri kod prodavca trajanje garancije. Kvalitetniji proizvodi po pravilu imaju garanciju veću od zakonskog minimuma koji iznosi 2 godine.

Nadamo se da ćemo Vam ovim kratkim uputstvom pomoći da na pravilan način izvršite zamenu klasičnih ili drugih sijalica sa LED sijalicama. Ono što je sigurno to je da sa LED sijalicama ostvarujete apsolutnu uštedu u potrošnji električne enrgije i da je to investicija koja je na početku nešto skuplja ali je isplativa u dužem vremenskom periodu.

U našem širokom asortimanu proizvoda koje nudimo tržištu od skora se nalaze i LED sijalice kao potpuno nov, domaći proizvod. Više o ponudi naših sijalica možete pogledati ovde.

Scroll to Top